FRANKLIN D. ROOSVELT predsjednik SAD, 1944.
Titova odluka da se bori protiv nacista prekretnica je u povijesti drugog svjetskog rata.

CHARLES DE GAUL
Tito je borac koji je u prkos najtežim okolnostima iznio pobjedu. Tito je legendarni junak.

JEAN PAUL SARTRE, književnik i filozof, Pariz, 1961.
Neangažiranje znači aktivnu borbu protiv blokova. O tome je govorio predsjednik Tito. U tom pogledu njegov govor je od izvanrednog značaja. Bio sam sretan da vidim tako snažno formulirane zahtjeve za mir, za razoružanje, za ukidanje atomskih eksperimenata, za uklanjanje vojnih baza sa tuđih teritorija. Nije to ekvidistanca, nego zajednička volja koja pokreće u borbu za mir ili likvidaciju imperijalizma i kolonijalizma. Pitam se nisu li Sjedinjene Američke Države i Sovjetski Savez očekivali upravo ovu inicijativu, ovu poruku da će početi razgovore.

LOPEZ MATEOS, predsjednik Meksika 1965.
Meksiko poštuje borce, hrabre, mudre i vidovite ljude. Stoga Tito uživa poštovanje u Meksiku, on je drag Meksikancima. On sjedinjuje u sebi one divne vrline koje su posjedovali vođe u borbi za nezavisnost Meksika - vidovitost utemeljitelja Hidalge i Morelosa, hrabrost jednog Zapate, mudrost i odlučnost Franciska Madere, Ventusijana Karanze.

ROBERT KENNEDY, demokratski senator SAD, 1965.
Predsjednik John Kennedy je visoko ocijenio predsjednika Tita i bio duboko privržen razvijanju prijateljstva između SAD i Jugoslavije. Predsjednik Kenedi je imao veliko divljenje za sve ono što je predsjednik Tito u činio za Jugoslaviju. Mada dvije zemlje imaju razli čite poglede i politiku, predsjednik Kennedy je priznao da je jugoslavenski narod, pod predsjedništvom Tita, postigao veoma mnogo.

JEAN TUDA, predsjednik republikanskih boraca Francuske, 1969.
Moji unuci, gospodine Predsjedniče, smatraju da ste Vi simbol nade za generaciju mladih.

MARTIN LUTHER KING, vođa američkih crnaca 1969.
Tito je danas, nema sumnje, državnik svijeta koji svojim snagama, umom i srcem, bez rezerve i sasvim iskreno, brani prava svih naroda da sami biraju svoj "vlastiti put" - oblik državnog upravljanja, društveno uređenje i nezavisnost u vanjskoj politici. I upravo zbog toga, možemo bez straha na prigovor o našoj pristranosti, tvrditi da je on podjednako borac za nezavisnost svih zemalja svijeta, a ne samo Jugoslavije. Sjetite se Titove borbe 1941, 1948, 1950, 1960... Branio je pravo na slobodu drugih dovodeći sebe i Jugoslaviju, ponekad, u težak položaj.

NEIL AMSTRONG koji je prvi stupio na mjesec sa ostavljenom porukom
"Došli smo ovamo u miru, u ime čitavog čovječanstva"- 1968. godine u Belom dvoru u Beogradu je nazdravio: "Dižem ovu čašu za zdravlje čovjeka koji je razaranje i rat pretvorio u stvaranje i mir, u zdravlje predsjednika Tita"

ANVAR EL SADAT
Tito je svijetla stranica u povijesti čovječanstva i izuzetan putokaz koji osvjetljava horizonte budućim generacijama.

RICHARD BURTON, glumac, 1971.
Veliki sam obožavalac maršala Tita još od 1945. godine, kada je Tito za nas postao nešto stvarnije od mita. Jer, u početku nismo znali je li to stvarna ličnost, kakva organizacija ili pseudonim. Znali smo da u Jugoslaviji postoji ne što misteriozno što se zove Tito i stoje me đu Nijemcima stvaralo pakao. Najviše sam oduševljen predsjednikovom jednostavnošću, skladnom misli i mirnoćom. Tito je posve drukčiji nego što sam ga zamišljao. Mislio sam da tako veliki državnik mora biti čovjek žestoke prirode, a Tito je miran, skladan, dobro raspoložen i veoma duhovit.

ALBERTO MORAVIA, književnik Rim, 1972.
Tito je jedna od vrlo rijetkih ličnosti, danas još živih, koje se mogu nazvati povijesnim, jer se povijest potpuno poistovjećuje sa njihovim životom. Tito je jedan od najupornijih i najhrabrijih takmičara u utrci povijesti.

MOAMER el GADAFI, predsjednik Libije 1972.
Tito je ne samo iskren prijatelj libijskog naroda i brat Arapa, već i pravi vođa svih malih naroda kroz bezpuće dvadesetog vijeka, prepunog strahova, gladi, nasilja moćnih i nerazumijevanja. Tito je štit koji brani nejake od dažda imperijalista.

WILLY BRANT, kancelar SR Njemačke 1973.
Za jugoslavenski narod je dar sudbine što je u godinama najvećih opasnosti imao takvog vođu. Ja predsjednika Tita vidim kao jednu od najmarkantijih ličnosti našeg vremena. Ja cijenim Titovu smjelost i njegovu državničku mudrost.

SKENDER KULENOVIĆ
Naša povijest koja je, u stvari, povijest neprekidnih napada na nas, povijest vjekovne tlake nad našim čovjekom, morala je jednom roditi i rodila je čovjeka koji je, okupivši oko sebe naše snage napretka, promijenio njen lik i hod. To je naš Tito.

MATO SPASI Ć, radnik "UNIONINVESTA" Sarajevo, 1977.
Bio sam u Africi, ljudi me nisu poznavali, tamo ima mnogo ljudi sa raznih strana svijeta, ali zato kad kažem: "Tito", odmah se okupljaju, odmah znaju odakle sam. Nikada do sad naš čovjek nije hodao slobodnije po svijetu.

MIRZA DELIBAŠIĆ, košarkaš Sarajevo
TUŽAN SAM. Mislim da od mene nema tužnijeg Jugoslavena. Znam, svi tugujemo, ali ja, bar mi se čini, teže i bolnije sve ovo podnosim, jer je najljepši dan u mom životu onaj kada sam bio Titov gost. Koliko sam tada blistao od sreće, toliko sam sada tužan, prosto malaksao.

WILLIAM BILL DENKIN, London, Sjećajući se bitke na Sutjesci
Tito je jedini vrhovni komandant ranjen u toku drugog svjetskog rata. Imao sam vojničku čast da po dužnosti, koju sam obavljao kao šef britanske vojne misije, budem kraj Tita. Imao sam više prilika da slušam Titova naređenja, da pratim njegove naloge komandantima koji su ga posjećivali, da čujem njegove analize, izdavanje borbenih rasporeda, da osjetim njegovu brigu za 4000 ranjenika. Njegov čelični pogled je vjerovao jedino i isključivo u pobjedu i samo u pobjedu. Usprkos zbivanjima u koje smo upadali, on je uvijek bio miran i staložen. Na moje iznenađenje, umjesto fanatične ili doktrinarne ličnosti okorjele u životu na planinama, našao sam čovjeka maksimalno širokogrudog i tolerantnog. Čovjeka profinjenog s oštrim i prodornim duhom.

FIZROY MacKLEAN, London
Ako je itko dijete ovog stoljeća, našeg nemirnog i uzavrelog XX vijeka, onda je to Josip Broz Tito. Čovjeku se Tito može sviđati ili ne. Nekima se ne sviđa. Čovjeku se XX stoljeće može sviđati ili ne. Nekima se ne sviđa. Ali oni idu zajedno, taj čovjek i stoljeće. Buduća pokoljenja sjećat će se Tita kao jednog od najvećih vođa pokreta otpora u povijesti.

BOŽO MILANOVIĆ, katolički svećenik:
Mi smo Istrani najviše zahvalni Titu za sjedinjenje Istre s Hrvatskom u novoj Jugoslaviji. Imao sam prilike u svojem životu da se sastanem četiri puta s maršalom Titom. Uvijek je pokazao veliko razumijevanje za ono što sam mu rekao i sve je pribilježio i obećao da će nastojati da se to povoljno riješi. Dao nam je i pomoć za naše pazinsko sjemenište. Svaki put nakon susreta zadržao me na ručku i tada smo još slobodnije izmijenili misli. Bilo je vrlo ugodno s njime razgovarati. Razumio se u mnoge stvari, a bio je vrlo jednostavan i human, dobar čovjek. Vodio je brigu i o najobičnijim ljudskim stvarima.
(Nedjeljna Dalmacija, 11. svibnja 1980)