Filozof radničke
revolucije Karl Marks
Piše:
Željko Šarić |
|
|
Odbačeni vizionar
aktuelniji nego ikad
 Karl
Marks, mislilac revolucije, čovjek koji je bio ikona
socijalističkog društva, danas je denunciran. Marksizam kao
filozofski pravac koji je baštinio i razvijao ideje samog
Marksa je napušten i samo se sporadično spominje u školskim
udžbenicima.
Pogotovo se u našoj zemlji
bavljenje Marksom smatra anahronim i gleda se s podozrenjem.
Njegove knjige su mnogi koristili za potpalu ili ste ih
mogli kupiti za bagatelu na buvljoj pijaci. Kad bi vas neko
danas vidio da čitate "Manifest komunističke partije"
mislili bi da nešto nije u redu s vama.
Pa ipak, danas kad živimo u
globalnom postindustrijskom društvu možemo prići
komunističkom manifestu s druge strane. Stalno čujemo za
pojam globalizacije: brutalno nametanje ujedinjenog
svjetskog tržišta koje ugrožava sve lokalne tradicije,
uključujući i sam oblik nacionalne države. Ne čini li se
da je Marksov opis uticaja koje buržoazija ima na društvo
prikazan u "Manifestu" aktuelniji nego ikad?
MANIFEST
"Potreba za
sve raširenijim tržištima gdje će prodati svoje proizvode
goni buržoaziju preko cijele Zemljine kugle. Svugdje ona
mora da se ugnijezdi, svugdje da se naseli, svugdje da
uspostavi veze... Buržoazija je eksploatacijom svjetskog
tržišta dala kosmopolitski karakter proizvodnji i potrošnji
svih zemalja", stoji u "Manifestu".
Marks u
ovom djelu navodi da je "na veliku žalost reakcionara,
buržoazija izvukla nacionalno tlo ispod nogu industrije", te
da su uništene prastare nacionalne privrede i da se i dalje
svakodnevno uništavaju.
"Potiskuju
ih nove industrije, čije uvođenje postaje životno pitanje za
sve civilizovane nacije... Na mjesto starih potreba,
zadovoljavanih domaćim proizvodima, stupaju nove koje za
svoje zadovoljenje traže proizvode najdaljih zemalja i klima.
A kako je u materijalnoj, tako je i u duhovnoj proizvodnji.
Duhovni proizvodi pojedinih nacija postaju opštim dobrom",
pisao je Marks.
Njegove
rečenice preuzete iz "Manifesta" zvuče vizionarski i gotovo
da su identične sa stavovima Noama Čomskog, koji u svojim
knjigama razotkriva procese globalizacije i skrivene poteze
političkih centara moći. Marksova misao je i te kako
savremena, on je više od stotinu i pedeset godina unaprijed
predvidio procese globalizacije koji razaraju nacionalnu
industriju, i uniformizacije, gdje moda ukida tradicionalnu
kulturu i sve postaje uniformisano i jednoobrazno.
REVOLUCIJA
Holivud
proizvodi filmove koji su planetarno gledani i mnogo su
gledaniji od nacionalnih filmova. Engleski jezik postao je
dogma, njega moraju svi naučiti, jer je postao neophodan za
komunikaciju u savremenom svijetu. Odumiranje nacionalne
kulture na tragikomičan način ilustruje primjer kada na
pjesmi "Evrovizije" ruska grupa pjeva na engleskom jeziku.
Da bi se
zaustavio proces u kojem bogatiji postaju sve bogatiji, a
siromašni sve siromašniji, Marks je zahtijevao da se
revolucijom ukine privatna svojina nad sredstvima za
proizvodnju. U savremenom svijetu gdje je međunarodno pravo
iznad nacionalnog prava "privatna svojina" je sakralni pojam
koji stoji na pijedestalu prava. To pravo je neupitno i za
njega se svim srcem zalažu svi naši "biznismeni" koji su se
raznim malverzacijama dokopali društvenih ili državnih
preduzeća.
Čitajući
ponovo Marksa, ali i Čomskog, treba da razmislimo da li su
se zakoni, odluke koje nam nameće Međunarodni monetarni
fond, Svjetska banka i drugi međunarodni centri moći na našu
dobrobit ili su u službi gigantskih korporacija. Čomski
poručuje u svojim knjigama da su uspjele samo one države
koje se nisu pridržavale njihovih odluka, a da one, kao što
su Brazil i Meksiko, koje su bespogovorno prihvatale odluke
ovih organizacija, tonule u sve dublju bijedu.
Priredio:
Slobodan Ž. Janković
|
