UDRUŽENJE „NAŠA JUGOSLAVIJA“
SAVEZ JUGOSLAVENA

Saopštenje za javnost

Na inicijativu članova koordinacionog tijela Udruženja "Naša Jugoslavija" u Zagrebu je dana 21. 03.
2010. godine održan osnivački skup Saveza Jugoslavena. Zadatak koji su prisutni pred sebe postavili
jeste provoñenje aktivnosti koje će omogućiti da se nacionalnost Jugoslaven uvrsti u red službeno
priznatih nacija u svim zemljama nastalim na području nekadašnje SFRJ. Kao sve ostale nacionalnosti
tako i Jugoslaveni imaju pravo na udruživanje, javno izjašnjavanje, opredjeljenje prilikom popisa
stanovništva ili pak organizovanje u razne društvene organizacije. I Jugoslaveni imaju pravo na
očuvanje kulturnog identiteta, istorijske, umjetničke, jezične i književne baštine.
Savez Jugoslavena će svoje djelatnosti usmjeriti u pravcu otvaranja javne rasprave o pravima
Jugoslavena i njihove aktivne uloge u izgradnji demokratskog društva – temama koje su već dugi niz
godina u javnosti negativno predstavljane ili potpuno tabuizirane. Jugoslaveni postoje, ponosni su na
svoje opredjeljenje i jedina su alternativa nacionalizmu – jedinstven je stav osnivača Saveza.
Osnivačkim skupom i formiranjem Saveza pripadnici nacionalnosti Jugoslavena nedvosmisleno su
potvrdili neophodnost i opravdanost osnivanja jedne krovne organizacije u kojoj svoje mjesto mogu
pronaći svi koji se osjećaju kao Jugoslaveni, tako se izjašnjavaju ili žele izjašnjavati.
Osnovni zadatak Saveza je objediniti sve Jugoslavene bez obzira na njihovo političko, vjersko, polno ili
bilo koje drugo opredjeljenje. Ciljevi i aktivnosti Saveza usmjereni su u pravcu njegovanja kulture i
jezika Jugoslavena, njihovih običaja i tradicije, prezentacije kulturnih tekovina, razvijanja prijateljskih
odnosa sa svim ostalim narodima, edukacija i vaspitanje mladih, jačanje veza sa Jugoslavenima koji
žive širom svijeta, zauzimanje za meñusobno razumijevanje, toleranciju i poštovanje osnovnih ljudskih
prava na slobodu, javno izjašnjavanje i opredjeljenje – prava koja su svakom pojedincu zagarantovana
ustavima svih demokratskih država i meñunarodnim pravnim aktima.
Savez Jugoslavena stoji čvrsto na stanovištu da je neophodno potrebno aktivno i neposredno raditi na
prevazilaženju nacionalnih podjela, približavanju ratom zavañenih naroda na prostorima nekadašnje
SFRJ, na stvaranju prijateljskih odnosa. Govor nacionalističke mržnje mora biti zamijenjen jezikom
ljubavi i pomirenja. Posebnu pažnju pri tome treba posvetiti otvorenim razmjenama mišljenja o
uzrocima nedavnih ratnih sukoba, a sa ciljem njihove sveobuhvatne analize što će neumitno dovesti do
prevazilaženja nesporazuma i uspostavljanja povjerenja.
Jugoslavenstvo predstavlja simbiozu svih zajedničkih karakteristika podneblja na kojem žive svi naši
narodi, a Jugoslaveni posjeduju emotivni prostor pripadanja i poistovjećivanja sa jednim
(Jugoslavenskim) identitetom, koji na poseban način obilježava naš mentalitet, naše istorijsko i kulturno
naslijeñe i čiji je potencijal veliki i neprocjenjivo vrijedan. Jugoslavenstvo prevazilazi autističku moć
razmišljanja svih koji su sami sebe ograničli „čistim“ i jednonacionalnim obilježjima ili uskogrudom
ideologijom. To je suviše napredna ideja da bismo mogli očekivati da bude adekvatno shvaćena i
prihvaćena od onih, koji na nju gledaju sa agresivnom arogancijom. Da li je to strah od boljeg?
Pripadnici nacionalnosti Jugoslaven su u nekadašnjoj SFRJ, koja je kao i sve druge zemlje imala svojih
dobrih i loših strana, imali priliku da budu ravnopravni svim drugim narodima i narodnostima, da
učestvuju u njenoj izgradnji i razvoju, da zajedno sa svim drugima razvijaju svoje sposobnosti,
izučavaju škole, proširuju znanje, imali su priliku da žive u zemlji u kojoj je čovjek stajao ispred profita, u
društvu u kome je drugarstvo bilo važnije od egoizma i gdje je pripadnost cjelokupnoj zajednici bilo
važnije od krutih i ograničenih nacionalističkih stega. Jugoslaveni nepokolebljivo vjeruju u kreativnost i
pozitivnu dinamiku južnoslavenskih prostora i nisu opterećeni pečatima istorijske zaostavštine i
potenciranja neznatnih razlika meñu plemenima, već daju prednost elementima spajanja duge
evropske kulturne tradicije, a kao rezultat takvih nastojanja i pogleda pojavljuje se specifičnost
zajedničkog identiteta, koji je apsolutno nezavisan od nekih starih ili nekih novih granica, te time po ko
zna koji put na djelu dokazuje da granice ne postoje na kartama već isključivo u glavama ljudi.

Često se i danas, s manje ili više prava, zna reći da smo u nekadašnjoj SFRJ živjeli s one strane
„gvozdene zavjese“ i da smo samo s vremena na vrijeme bili shvaćeni i primijećeni. Pa, ipak su naša
dostignuća u sferama muzike sporta, filma, književnosti bila i te kako prihvaćena i priznata širom
svijeta. Pokazalo je to da Jugoslaveni posjeduju ogroman potencijal i da apsolutno zaslužuju da im se
pruži objektivna mogućnost za dalji razvoj, koja im nije data. Jugoslaveni osjećaju potrebu i preuzimaju
obavezu da svoje kulturno, istorijsko, jezičko, običajno i svako drugo nasljeñe objektivno i bez
predrasuda proučavaju sopstvenim snagama i da ga predstave i prikažu svijetu bez miješanja
pretencioznih posmatrača iz krutih i nadasve isključivih jednonacionalnih krugova. U našem, ali
prevashodno u interesu budućih generacija je da istina preživi nezavisno od toga koliko ona bila bolna.
Jugoslaveni priznaju i prihvataju čovjeka bez obzira na njegovu nacionalnu ili vjersku pripadnost, boju
kože, polno ili bilo koje drugo opredjeljenje i bore se za ravnopravnost, jednakost i prosperitet svih koji
žive na prostorima nekadašnje SFRJ. Istovremeno ne traže ništa više nego tolerantan odnos i
akceptiranje prava na pripadnost nacionalnosti Jugoslaven.
Jugoslavenstvo predstavlja svojevrstan modus zajedničkog života na našim prostorima i posjeduje
ogroman integracioni potencijal, koji je djelimično došao do izražaja u toku trajanja zajedničkog života u
nekadašnjoj SFRJ. Ekvivalent zajedništvu je i svakim danom sve vidljivija ekonomska zavisnost i
upućenost jednih prema drugima. Nasljedstvo obavezuje, a ono u čemu smo uživali jeste činjenica da
su grañanima mnogo više od materijalnog bogatstva značile mogućnosti besplatnog školovanja i
liječenja. Opismenjavanje je omogućilo mnogo veću socijalnu pokretljivost
Osnovna osobina Jugoslavenstva jeste njegova heterogenost i otvorenost prema drugom i drugačijem.
Jednakost nezavisna od boje kože, polne pripadnosti, religiozne opredjeljenosti ili svake druge
orjentacije obogaćuje ovaj kompleksni fenomen, prikazuje ga u svjetlu izrazito pozitivne istorijske i
socijalno-kulturne dinamike, a iznad nazadne i primitivne ograničenosti nacionalizma, odnosno
jednonacionalne samozadovoljnosti i besperpektivnosti. Jugoslavenstvo znači otvoreno govoriti o
ravnopravnosti svake vrste, istinito prikazivati istorijske činjenice, ponositi se zajedničkim jezikom i
porijeklom, zajedničkom borbom za osloboñenje, zajedničkom izgradnjom razrušene domovine... Ideja
Jugoslavenstva potiče još iz 19 vijeka, duboko je ukorijenjena u karakterologiju naroda na ovim
prostorima i ostavila je neizbrisiv trag meñu svima nama.
Jugoslaveni ne žele da budu oruñe u rukama drugih, kojima se barata na način njima stran i neželjen,
ne žele da ih se svojata i postavlja čas na ovu, čas na onu stranu, kako kome u odreñenom trenutku
odgovara.
Osećaj nacionalne pripadnosti stvar je slobodnog izjašnjavanja i pravo svakog pojedinca. Zašto bi to
pravo, koje je dozvoljeno velikoj većini, bilo uskraćeno Jugoslavenima? Postojeća ustavna i zakonska
regulativa svih država nastalih na području nekadašnje SFRJ oslanja se na meñunarodne akte o
ljudskim pravima i to prije svega na Povelju o pravima čovjeka organizacije UN i Evropsku konvenciju o
ljudskim pravima, što ih obavezuje na postupanje po istim.
Svi iznijeti stavovi i ciljevi u skladu su sa demokratskim principima jačanja civilnog društva i
predstavljaće osnovu rada Saveza Jugoslavena.
Poručujemo i pozivamo sve Jugoslavene, kao i sve koji se Jugoslavenima osjećaju da nam se pridruže
i daju svoj doprinos u zajedničkim nastojanjima.

Naša adresa je savez-jugoslavena@nasa-jugoslavija.org
Za Press službu
Udruženja „Naša Jugoslavija“
Dalibor Tomić i Zlatko Stojković dipl.ing.