SASTANAK

članova Udruženja ‘’Naša Jugoslavija’’

i Saveza Jugoslavena

U Sarajevu je između 27.05. i 29.05.2010. godine održan sastanak članova Udruženja ‘’Naša Jugoslavija’’ iz Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine, kao i 1. konferencija novoformiranog Saveza Jugoslavena, kao sastavnog dijela Udruženja. Tom prilikom su podneseni izvještaji o dosadašnjem radu, rezimirani rezultati provođenja aktivnosti u pravcu priznavanja nacionalnosti Jugoslaven, kao jednog od prioritetnih zadataka Udruženja i, posebno, Saveza Jugoslavena, te dogovorena strategija budućeg djelovanja. Na konferenciji Saveza Jugoslavena je usvojena i Deklaracija o pravu na nacionalnost Jugoslaven u BiH, koja je predstavljena javnosti.

Pozivajući se na pravo svakog pojedinca da se osjeća i izjašnjava prema slobodnoj volji, koje je zagarantovano Poveljom o pravima čovjeka organizacije UN, te na osnovu završnog dokumenta Konferencije za evropsku sigurnost i saradnju OSZE, koji su potpisale sve članice i sve zemlje nastale na teritoriji nekadašnje SFRJ, pa tako i Bosna i Hercegovina, Udruženje „Naša Jugoslavija“ pokreće inicijativu i zauzima se za konačno ostvarenje prava na nacionalnost Jugoslaven. Polazeći od činjenice da je Bosna i Hercegovina u svojoj osnovi multinacionalna, multikulturalna i multikonfesionalna, uz uvjerenje da su tradicija, običajne i kulturne posebnosti, koje su kroz istoriju nastajale i prožimale se na ovim prostorima, civilizacijske vrijednosti koje treba uvažavati i njegovati, imajući u vidu da samo demokratska društva i države punih građanskih i ljudskih sloboda imaju budućnost, te da je pravo na očuvanje nacionalnog, kulturnog i duhovnog identiteta jedno od temeljnih ljudskih prava, istovremeno svjesni da nacionalni identitet mogu imati samo narodi koji se potvrđuju stvaralačkim iskazivanjem i demokratskom odbranom svojih prava, znajući da sloboda postoji samo ako je i manjina slobodna,

mi, članovi Udruženja „Naša Jugoslavija“ usvojili smo sljedeći dokument formulisan kao

D E K L A R A C I J A

o pravu na nacionalnost Jugoslaven

U svrhu ostvarenja prava na nacionalnost Jugoslaven cilj nam je upozoriti na važnost slobodnog opredjeljenja pripadnosti bilo kojoj nacionalnosti, što predstavlja osnovu u izgradnji i očuvanju svakog istinski demokratskog društva. Izvorište prava na pripadnost nacionalnosti Jugoslaven etnička je činjenica koja pokazuje da su na svim našim prostorima, pored vjekovne prisutnosti pripadnika raznih autohtonih i doseljenih naroda, većinski narod bili i jesu južnoslavenska plemena. Ona su se uzajamno vijekovima miješala i ukrštala, imala jedan zajednički jezik, srodnu kulturu, isprepletenu i međusobno neodvojivu prošlost, zajednički otpor prema svim zavojevačima i u određenim istorijskim razdobljima periode osobito plodnog zajedništva. Među njima je čitavo to vrijeme stvarana svijest o zajedničkom, jugoslavenskom identitetu. Ta svijest podrazumijeva jednakost, ravnopravnost kao i potpunu kulturnu, običajnu, polnu, vjersku i svaku drugu slobodu.

Ustav, kao najviši i najvažniji akt svake suverene države, sadrži odredbe o pravima građana na nacionalno samoopredeljenje, a ono izražava unutrašnje opredeljenje čovjeka za onaj identitet koji on osjeća da je njegov, da njemu pripada, za koji želi da se iskazuje i da se predstavlja imenom toga identiteta. Poštujući Ustav Bosne i Hercegovine i njen suverenitet u interesu osiguranja ekonomske, odbrambene, pravne, kulturne, istorijske i svake druge samoodrživosti, a uz poštivanje prava svakog pojedinca za nacionalnim opredjeljenjem kao osnovno pravo ljudskih sloboda koje je zagarantovano navedenim međunarodnim aktima, izjašnjavamo se i zalažemo za javno prihvatanje postojanja nacionalnosti Jugoslaven kao istorijski utemeljene, adekvatne i neoborive činjenice za sve one stanovnike naše države koji se tako osjećaju i žele nazivati ovim imenom.

Naglašavamo nedopustivost i neodrživost prakse, po kojoj su stanovnici Bosne i Hercegovine, koji se osjećaju kao Jugoslaveni, dovedeni u situaciju da se ne mogu opredijeliti kako žele i u svakoj su prilici prinuđeni i osuđeni da budu svrstani u grupu „ostali“ ili su, u nedostatku mogućnosti adekvatnog izbora, prisiljeni prihvatati pripadnost nekoj drugoj nacionalnosti, iako je postojanje navedene etničke grupe opštepoznata činjenica. Uspostavljanjem konsenzusa o osnovnim društvenim vrijednostima, čiji je neotuđivi dio i očuvanje nacionalnog identiteta, a kako bi se izgradila svaka stabilna društveno-politička zajednica, prihvatljiva za sve nacionalnosti koje u njoj žive, priznavanjem prava na nacionalnost Jugoslaven biće ispravljena nepravda i ispunjena istorijska težnja njenih pripadnika na pravo slobodnog opredjeljenja.

Vjerujemo da država Bosna i Hercegovina ima dovoljno demokratskih kapaciteta da razumije i uvaži opredjeljenje jednog dijela svog stanovništva da pripada i naziva se imenom – Jugoslaven. To podrazumijeva i obavezu stvaranja političkih i pravnih uslova za adekvatan tretman prilikom vođenja statistike, popisa stanovništva ili sticanja prava na aktivno učešće u društvenom i političkom životu. Očekujemo da politička, kulturna i naučna javnost naše zemlje, bez rezervi, prihvati i podrži upotrebu naziva Jugoslaven, tim prije što ono ne predstavlja negaciju bilo kog drugog nacionalnog identiteta, a afirmacija ovog imena, ni na koji način neće i ne može dovesti u pitanje privrženost Jugoslavena i njihovu opredijeljenost da, zajedno sa svima sa kojima žive, doprinose prosperitetu Bosne i Hercegovine.

Donošenjem ove Deklaracije Udruženje „Naša Jugoslavija“ iskazuje nedvosmislenu namjeru da se bori za stabilizaciju odnosa među svim našim narodima, da aktivno radi na sprečavanju širenja mržnje i nacionalnih razmirica, da djeluje u pravcu harmonizacije međusobnih odnosa i regulisanja onih nacionalnih, privrednih, kulturnih i moralno-etičkih vrijednosti bez kojih nije moguć njihov zadovoljavajući razvoj i prosperitet. Iz svega iznesenog nameće se zaključak o neophodnosti pravnog priznanja nacionalnosti Jugoslaven kroz najviše zakonodavne akte države Bosne i Hercegovine.

Jugoslaveni postoje! Udruženje „Naša Jugoslavija“ traži da se ta jednostavna činjenica prizna kao pravo.

Jedna od tačaka dnevnog reda bio je i trenutni status Udruženja „Naša Jugoslavija“ u BiH, s obzirom da ni nakon više od pet mjeseci nema reakcije Komisije za žalbe Vijeća ministara BiH po pitanju žalbe Udruženja na odluku Ministarstva pravde BiH. Naime, 30. novembra 2009. godine nadležna služba (Ministarstvo pravde sa tadašnjim Ministrom Barišom Čolakom na čelu) donijela je rješenje kojim se odbija zahtjev Udruženja „Naša Jugoslavija“ za registraciju uz obrazloženje da iz naziva Udruženja nije izbrisana riječ „Jugoslavija“!? Iako je žalba podnesena u zadanom roku do danas nije bilo nikakve reakcije navedene Komisije. S tim u vezi treba napomenuti da su istoimena Udruženja u Srbiji i Hrvatskoj registrovana, odnosno upisana u tamošnje registre udruženja/udruga.

Na kraju sastanka zaključeno je da je neophodno potrebno detaljnije upoznavati javnost o osnovama djelovanja naše organizacije. Naime, javno mnijenje na prostorima nekadašnje SFRJ Udruženje „Naša Jugoslavija“ još uvijek doživljava kao grupu jugonostalgičara ili društvo pojedinaca koje žali za starim vremenima i priželjkuje (ili čak na tome radi) da se ta neka stara vremena vrate. Međutim, naše namjere idu u drugom pravcu, što dokument „Idejne osnove organizovanja i djelovanja“ veoma decidirano prikazuje otklanjajući time svaku sumnju po ovom pitanju. Udruženje „Naša Jugoslavija“ i Savez Jugoslavena, kao njegov sastavni dio, nemaju namjeru provođenja aktivnosti koje bi na bilo koji način djelovale protivzakonito ili protivustavno u odnosu na neku od novonastalih država na teritoriji nekadašnje Jugoslavije. Ovo je zajednički stav svih učesnika skupa, a naslanja se na sve dosadašnje aktivnosti Udruženja – od njegovog pokretanja.

Dalibor Tomić

Predsjednik Udruženja „Naša Jugoslavija“ u BiH
i organizator skupa